Kada krenete od izvora Ivanova Korita ka katunu Dolovi, stazom koja se zove Vučja, nakon dva kilometra pješačke i karavanske staze, kojom su kročili brojni pastiri sa Lovćena, naići ćete na toponim poznat kao Zvjerinjačke rupe. Zvjerinjačke rupe i oštre stijene svojim nazivom svjedoče o surovosti ovih kamenih pejzaža ili kako ih mještani nazivaju, „kamenih spavača.“ Ovi prirodni oblici, nastali kroz stoljeća erozije, vjetra i vode, odražavaju tvrdokornost prirode i nepokoriv duh Lovćena. Kameniti pejzaži podsjećaju na vjekovne borbe između čovjeka i prirode, đe su pastiri i stočari tražili utočište među krševitim vrtačama i škrapama. „kameni spavači“ kao naziv nosi simboliku vječnog sna, tihe snage koja prožima ovaj kraj i njegovu neukrotivu ljepotu. Ovi pejzaži su uprkos svojoj surovosti, izvor brojnih priča i vezane su za lokalne legende i priče o titanskim silama i drevnim bogovima koji su nekada šetali ovim prostorima, ostavljajući tragove u ovim stijenama i rupama.

Ovaj pejzaž, nalik na kameno more, obiluje brojnim vrtačama, škrapama, jamama i snježnicama. Upravo na ovom mjestu, skrivena među stijenama, leži monumentalna pećina koju krase visoke kamene stijene i stubovi, podsećajući na vrata. Mještani su ovu pećinu, zbog njene impozantnosti, nazvali Lovćenska vrata. Kroz dugu i bogatu istoriju pripovijedanja, gorštaci sa Lovćena smatrali su da su to vrata drevnih titana i paganskih božanstava u koja su vjerovali njihovi preci. Njihova mašta i vjera utkale su ovoj pećini mističnu auru, pretvarajući je u simbol prošlih vremena i drevnih vjerovanja. Lovćenska vrata su kao prelaz iz jednog u drugi svijet, svojom ljepotom i skrivenošću u visokim šumama bukve odolijevaju vjekovima i prirodi. Danas ona predstavljaju svojevrsnu atrakciju za brojne planinare, avanturiste, istraživače i sve one koji žele da istraže sakrivene dragulje Lovćena a ovo je upravo jedan od njih. Dok koračate ka njima, osjećaćete duh prošlih vremena, kada su ovim stazama kročili drevni narodi i pastiri, ostavljajući za sobom priče utkane u kamene stijene. Posjetioci su očarani ne samo impresivnom geološkom strukturom već i mitovima i legendama koje obavijaju ovo mesto. Lovćenska vrata su mjesto đe se susreću priroda i istorija, pružajući nezaboravan doživljaj svima koji se usude da kroče u njihovu tajanstvenu unutrašnjost. Bez obzira na izazove puta, nagrada u vidu zadivljujućeg pogleda i osjećaja povezanosti sa drevnim svjetovima čini svaki korak vrijednim truda.

Nedaleko odatle, za vrijeme austrougarske okupacije Crne Gore od 1916. do 1918. godine, na prostoru kamenog mora, kroz ljuti krš Lovćena, mještani su probijali stazu za potrebe austrougarske vojske. Koliko je ovaj zadatak bio težak i složen, svjedoče i danas slomljene alatke—glijeta, ostavljena kao nijemi svedoci jednog vremena. Stijene su pružale snažan otpor, ali su mještani, uprkos svemu, uspjeli da se izbore sa surovom prirodom, ostavljajući za sobom tragove svoje upornosti i snage. Ovaj put, prepun istorijskih i prirodnih znamenitosti, čini da svaki korak postane priča za sebe, povezujući nas sa duhom prošlih vremena i prirodnom ljepotom Lovćena. Dok se penjete ovim stazama, osjetićete miris bukve, vidjećete plodove šipurka, gloga, mukinje a pogled ka beskrajnim prostranstvima Jadranskog mora biće nagrada za sve one koji su spremni da istraže tajne koje Lovćen skriva.

Pored toga, u vrtačama i škrapama Zvjerinjačkih rupa, snijeg i led su se u prošlim decenijama dugo zadržavali, stvarajući prirodne rezervoare hladnoće koji su bili važni za lokalno stanovništvo i njihovu stoku. Ove prirodne depresije čuvale su snijeg i led sve do kasnog proljeća, a ponekad čak i tokom ljeta, pružajući prijeko potrebnu vodu u sušnim mjesecima. Sama kamena staza koja vijuga kroz ovo „kameno more“ predstavlja poseban ugođaj za sve posjetioce, jer vodi kroz prizore netaknute prirode i pruža nevjerovatan pogled na čaroliju Lovćena. Ono što je izuzetno važno napomenuti jeste da se ovom stazom ne preporučuje kretanje bez prisustva rendžera iz Nacionalnog parka Lovćen. Rendžeri poznaju svaki kamen, svaku stazu i sve opasnosti koje vrebaju u ovom surovom ambijentu. Njihovo prisustvo osigurava da posjetioci ne skrenu sa puta i da se bezbjedno kreću kroz područje sa strmim liticama i klizavim kamenim podlogama. Bezbjednost mora biti prioritet za svakog posjetioca, jer su nepredvidivi vremenski uslovi i težak teren značajni faktori koji mogu ugroziti neiskusne planinare.

Ako su nekada drevna božanstva i titani živjeli na našem Olimpu i svetoj planini Lovćeni, onda su Lovćenska vrata pravi svjedok te drevne mitologije i prošlosti. Njihova monumentalna prisutnost među krševitim stijenama odiše duhom vremena kada su, prema predanjima, divovski bogovi hodali ovim predjelima, oblikujući svaki kamen i svaku pećinu. Lovćenska vrata nisu samo titanski prolaz već i simbol prelaska između svjetova – onog stvarnog i onog mitskog, čuvajući legende o herojima, nadljudskim silama i neukrotivim prirodnim silama. Posjetiti ovo mjesto znači doživjeti eho prošlih vremena i vjekova, osjetiti vjetar koji priča priče o nebeskim silama, i oslušnuti šapat stijena koje su svjedočile nastanku svijeta iz mašte naših predaka. Svaki kamen nosi sa sobom djelić te mitologije a Lovćenska vrata pozivaju posjetioce da zakorače u taj magični svijet đe se miješaju istorija, legenda i prirodna ljepota Lovćena. Za svakog zaljubljenika u prirodu i istoriju, ovo mjesto predstavlja ne samo izazov, već i priliku da osjeti snagu Lovćena kao prostora koji čuva sjećanje na drevne mitove i neispričane priče.

Tekst i fotografije: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicista