Botanički vrt Dulovine
Da li znaš..
... da Nacionalni parkovi Crne Gore u svojoj porodici imaju i botanički vrt. To je botanički vrt Dulovine u Kolašinu.
Botanički vrt Dulovine osnovali su 1981. godine Danijel i Vera Vincek u želji da na jednom prostoru sakupe, prikažu i popularizuju najvažnije biljne vrste crnogorskih planina.
I u tome su uspjeli.
U Botaničkom vrtu nalaze se najznačajnije biljne vrste sa planinskih područja sjeverne Crne Gore, prvenstveno planina Bjelasice, Sinjajevine, Komova, Moračkih planina, Durmitora, Prokletija i Hajle, kao i manji broj vrsta sa viših područja primorskih planina Rumije, Lovćena i Orjena.
Najveći broj biljaka u botaničkom vrtu pripada značajnoj flori endemičnih, endemoreliktnih, reliktnih, zaštićenih, rijetkih i ugroženih vrsta.
Botanička kolekcija sadrži oko 400 vrsta smještenih u 38 jedinica (parcela) organizovanih na osnovu morfoloških, fizioloških, taksonomskih i ekoloških karakteristika biljaka. Sastavni dio vrta je i Arboretum u kome se nalazi oko 100 predstavnika dendroflore (drveća).
Danijel i Zora Vincek su 2018.godine ovaj botanički vrt poklonili Nacionalnim parkovima Crne Gore sa željom da upravo mi nastavimo sa očuvanjem, zaštitom, razvojem i unapređenjem ovog vrta.
Botanički vrt Dulovine proglašen je spomenikom prirode.
A Šta je spomenik prirode?
Spomenik prirode je područje u kojem se nalazi jedan ili više prirodnih ili prirodno-kulturnih oblika, koji imaju ekološku, naučnu, estetsku, kulturnu ili obrazovnu vrijednost.
Na spomeniku prirode i u njegovoj neposrednoj okolini, koja čini sastavni dio zaštićenog prirodnog dobra, zabranjeno je vršiti radnje, aktivnosti i djelatnosti koje ugrožavaju obilježja, vrijednosti i ulogu spomenika prirode.
Naučimo
Botaničke bašte i botanički vrtovi predstavljaju specifičan oblik zaštite biljaka i biljnog diverziteta (raznolikosti), van njihovih prirodnih staništa.
Kroz njihovo čuvanje i gajenje, u baštama i vrtovima se održavaju jedinke vrsta, uključujući i one koje su u prirodi rijetke, prorijeđene ili ugrožene usljed ljudskih aktivnosti. Imaju važnu ulogu i sa naučnog aspekta, jer pružaju mogućnosti za taksonomska, sistematska, ekološka, genetska, hemijska i druga istraživanja.
Njihova uloga je i edukativna, jer daju dragocjene informacije o biljnom diverzitetu i potrebi za njegovom zaštitom.
