Čigra

Ekologija i ponašanje:

Bjelobrada čigra je mala, zdepasta močvarica duzine 23-25cm rasponom krila oko 75cm sa blago viljuškastim repom. Krila i leđa su sive boje, trbuh bijel, dok su joj kljun i noge crveni. Mladunci su žućkasto - smeđi, i prošarani crnim flekama. Na glavi ima crnu krunicu, koja zimi blijedi. Mladunci zimi liče adultima, sa tamno smeđom pozadinom, i blago sivim gornjim dijelom krila. Oči su braon, a kljun i noge crveni. Polovi su slični.

Bjelobrada čigra naseljava močvare, jezera, i slične, plitke i nezagađene slatkovodne sisteme. Gnijezdi u toplijim predjelima Evrope i Azije.

Čigre relativno malo vremena provode u blizini kolonije koju planiraju naseliti to otprilike traje oko 2-3 nedelje koliko im treba da procijene uslove staništa. Udvaranje je složen ritual posebno kod ptica koje su postale polno zrele i prvi put traže partnera. Prvi čin sparivanja je ,,visoki brzi let mužjaka,, kojim se uzdiže se i do sto metara da bi prikazao svoja letačka umjeća. Ovim ritualom ženka možda procenjuje lovačke sposobnosti mužjaka. Mjesto za gniježđenje odabira mužjak i tu nastavlja udvaranje šepurenjem sa podignutim kljunom i pognutim repom. U toku svadbenih igara postoji udvarajuće hranjenje kada mužjak donosi hranu ženki.

Bjelobrade čigre pojavlju se na Skadarskom jezeru krajem aprila ali početak gniježđenja jako zavisi od vodostaja Jezera i vremenskih prilika. Gnijezdi na plovećim "livadama" lokvanja i ne počinje sa izgradnjom gnijezda dok listovi ove biljke potpuno ne pokriju površinu vode i steknu potrebnu nosivost. Da bi otpočeli gradnju gnijezda ženka se mora složiti da je to prava lokacija. Ženka brani teritoriju planiranog gnijezda dok joj mužjak donosi trsku i drgi biljni materijal potreban za polog. Na Skadarskom jezeru bjelobrada čigra pravi svoj tršćani splav na plutajućim listovima bijelog i žutog lokvanja početkom juna.. Dok lete oglašavaju se jedinstvenim zovom.

Ženka leže od 1-3 jajeta. Posle 3-4 nedelje izlegu se ptići prekriveni pepeljastim perjem. Radoznalo pretražuju okolinu, a kada osjete opasnost skrivaju se ispod lišća, i grančica i tako nepomično mogu ostati dugo vremena.  Roditelji prepoznaju svoje mlade po glasu i ako su gnijezda u kolonijama jako blizu jedna drugima. Period odrastanja ptica traje do 30 dana. Kada mladunci napuste koloniju imaju još mnogo da nauče o hvatanju plijena i do tada ih roditelji hrane.

Čigra se gnijezdi u kolonijama. Gnijezda svija na lokvanjima. Gnijezda prave od stabljika trske, i u njih liježu od 1 do 4 jaja sivkaste boje sa mrkim pjegama. Oba roditelja učestvuju u brizi za mladunce. Na uznemiravanje kolonije, odrasle ptice uzlete u vazduh i kricima i niskim letovima pokušavaju uplašiti ili napasti uljeze. Nekada mogu predstavljati problem za posmatrača koji se našao bliz kolonije jer se strmoglavo i agresivno spušta do glave.

Izolaciju koja je potrebna čigrama u doba razmnožavanja sve teže je naći jer se ljudi sve više okreću obalama kao mjestima razonode, opredeljenjem za mjesto življenja, ribolovu i dr. Odnedavno, čigre se suočavaju sa novim pritiskom koji vrše lična plovila koji mogu da priđu kolonijama bliže i bučnije od tradicionalnih čunova.

Neke populacije čigri bile su skoro uništene u lovu na perje krajem XIX vijeka i veoma sporo su se oporavile. U nekim djelovima svijeta, jaja čigri se još uvijek skupljaju za hranu ili afrodizijak. Čigra se hrani malim ribama, vodozemcima, rakovima i insektima. Svoj plijen lovi na više načina. Kada hvata plijen ne pliva ispod vode Najčešće iz leta ponire u vodu, i u njoj hvata ribe i druge vodene organzime; može nisko letjeti nad vodom koju ovlaš dodiruje kljunom, kupeći insekte sa površine, ili hvataju često ribe u vazduhu koje izlijeću iz vode. Prilagođene su da hvataju insekte u letu sa biljaka na kojima borave. Tehnika lovljenja strmoglavim stremljenjem ka ribi koja je u vodi je izuzetno uspješna, a istovremeno i zahtjevna jer uspješnost zavisi od mnogih činioca; jaki vjetrovi mogu znatno usporiti i onemogućiti uspješno hvatanje plijena.

Čigre prelaze velike razdaljine na selidbenim putevima. Zime provode u tropskim predjelima. Čigre koje gnijezde na Skadarskom jezeru prelaze preko Sahare da bi došle do svojih gnijezdilišta ili se vratile da ka zimovalištima u Africi.
Bjelobrada čigra (vraća se svake godine u istu koloniju) ukoliko mjesto kolonije u odnosu na predhodnu godinu nije izmijenjeno.

Broj Bjelobrade čigre na Skadarskom jezeru se iz godine u godinu povećava.  Od 1974. godine kada je otkriveno prvih 15 gnijezda, broj gnijezdećih parova je narastao na oko 700. Tendencija u zadnje tri godine je stabilizacija na tom broju i pojava novih gnijezdilišta na Skadarskom jezeru. U 2007. godini bjelobrade čigre gnijezdile su u  9 kolonija od kojih su neke na jednoj lokaciji udaljene samo nekoliko metara.