Jegulja

Morfološke karakteristike:

Rasprostanjenje:

U svim evropskim rijekama (uključujući i Kanarska ostrva) koje imaju kontakt sa morem; u Mediteranu istočno do rijeke Nil; u Africi od Tunisa do Maroka. Vrlo rijetko ulazi u Bijelo i Barencovo more, a  takođe i u rijeku Volgu kroz kanale. Veliki dio populacije ostaje uz morske obale.

Crna Gora: Živi u rijeci Bojani, Skadarskom i Šaskom jezeru. U donjim tokovima Cijevne, Morače i Zete je nađena ali u malom broju, kao i malim jadranskim pritokama.

Osnovni ekološki podaci:

U slatkoj vodi provodi većinu života, a na razmnožavanje ide u more, tako da je adaptirana na visok  salinitet vode.

U slatkoj vodi hrani se beskičmenjacima dna (mekušcima, rakovima), ribom, ikrom drugih riba. U moru se, na putu ka mrestilištu, ishrana prekida. Mrijest počinje u proljeće (od februara do aprila), kada odrasli mužjaci i ženke, po nastupanju polne zrelosti, migriraju ka mrestilištima, u sjevernom dijelu Atlanskog okeana (Sargasovo more), na dubini od 400 m i dublje, temperaturi vode od 20-27ºC. Nakon mrijesta umiru. Svaka ženka položi do 1.000 komada ikre, dijametra oko 1mm. Nošene Golfskom strujom i pred obalama Evrope metamorfoziraju, to jest preobrazuju se u staklaste, prozirne jegulje. Od mrijesta do preobražaja u staklaste mlade jegulje dugačke oko 10 cm, prođe 2.5-3 godine.Ženke zatim migriraju u slatke vode, a mužjaci ostaju na ušćima rijeka u bočatnoj vodi.U slatkoj vodi prožive od 4-10 godina , pa čak i više, gdje se mijenjaju, dobijaju srebrnu boju tijela, zašilji im se glava, uvećavaju oči i grudna peraja izduže. Tad kreću na migraciju istim putem u isto more na mrestilište. Polnu zrelost mužjaci stiču pri dužini tijela većoj od 29 cm, a ženke većoj od 42 cm. Dužina tijela je obično do 0.5 m, ali može da naraste i do 2 m. Težine je do 6 kg.

Ekonomski značaj: Lovi se tokom cijele godine i predstavlja ekonomski važnu vrstu.